|
Periodizacija slavenske mitologije prema V.V.Ivanovu i B.N.Toporovu (V.Ilić
"Mitologija i kultura"):
Prvom stupnju slavenske mitologije pripadaju dva praslavenska božanstva-
Perun i Veles čija su imena vjerno rekonstruirana, kao i pripadajuća
im ženska božanstva. Oni su međusobno povezani kao učesnici olujnog mita: bog
Perun, koji živi na nebu, na najvišem vrhu planine, progoni svog
zmajolikog neprijatelja Velesa, koji živi na zemlji. U praslavenski panteon
mogla bi ući i božanstva različitih slavenskih tradicija: staroruski bog
Svarog i njegov sin Svarožić- Znarasis kod Baltičkih Slavena. Isto
tako drevnoruski Dažbog i južnoslavenski Dabog. U praslavenski
panteon može s uvrstiti i Majka zemlja i druga božanstva.
Nižem stupnju pripadaju božanstva povezana s proizvodnim ciklusima i sezonskim
poljoprivrednim obredima. To su bogovi Rod i Čur kod Istočnih
Slavena, kao i brojna ženska božanstva kakva je Mokoš.
Stupnju apstraktne personifikacije božanskih funkcija pripadaju božanstva
Pravda i Krivda, Dobra Kob i Zla Kob. Značenja riječi
sudbina, uspjeh, sreća, vjerojatno su bila povezana sa staroslavenskom riječi
bog. Prema L. Legeru u naše doba riječ bog je u svim slavenskim jezicima ista.
Nju nije moglo donijeti hršćanstvo. Riječ bog nalazi se u imenima najvećeg broja
drevnoslavenskih božanstava (Dažbog, Staribog, Dabog, Bjelobog, Crnobog). Prema
Legeru riječ bog je istovjetna sa sanskrtskim bhaga (blagostanje, sreća). To je
jedan od epiteta bogu i ime jednog božanstva iz "Vede". Božanstva stupnja
apstraktne personifikacije susreću se u bajkovitim pričama koje su podudarne s
vremenom nastanka bajki, a također i s konkretnim životnim situacijama.
Stupnju mitologizacije povijesnih tradicija pripadaju heroji mitološkog eposa.
Oni su poznati u određenim slavenskim mitološkim tradicijama, kakvi su
rodoslovni heroji: Kuj, Šćek, Hariv- kod Istočnih Slavena:
Čeh, Ljah i Krak kod Zapadnih Slavena. Stupnju bajkovitih
ličnosti drevnoslavenske mitologije pripadaju mitologizirana lica najnižeg
mitološkog razvitka. Takvi su Baba-Jaga, šumski car,
vodeničar, morski car.
Najnižem stupnju razvoja drevnoslavenske mitologije pripadaju grupe duhova, zlih
duhova- nečastivih. Oni su svojstveni cjelokupnom mitološkom prostoru od kuće do
šume. Ovoj grupi pripadaju: domaći duhovi, vodenjaci, rusalke,
vile, vještice, ale, čume, mora, vampiri,
karakondžule; a od životinjskih božanstava medvjed i vuk.
U narodnom predanju zadržala su se božanstva najnižeg stupnja razvoja
mitologije- demonologije. U demone prirode možemo svrstati dvije grupe
demona:
1. demoni prirode u užem smislu-Lesnik, Šumska majka,
Vodenjak, Rusalke, Vila;
2. demoni atmosferskih pojava- German, Ala, Zmaj. Grupi
demona sudbine pripadaju- Suđenice i Usud, a demonima bolesti-
Babice, Milosnice, Čuma. Domaći demoni su: Zmija
čuvarkuća, Talason, Uslužni duh. Grupi demona koji nastaju od
ljudi i ljudi demonskih osobina pripadaju: demoni koji nastaju od ljudi-Vampir
i ljudi demonskih osobina- Živi vampir, Vještica, Mora,
Vjetrovnjak.
Neophodno je istaknuti i dualistički karakter drevnoslavenske mitologije.
Toporov i Ivanov to pokazuju u interpretaciji značenja drveta života. Kod
Slavena funkciju drveta života najčešće imaju: hrast, rajsko drvo, breza,
javor, bor, oskoruša, jablan, lipa.
U tri osnovna dijela drveta života žive razne životinje: pri vrhu i na vrhu-
sunce, mjesec, ptice (sokol, slavuj, mitološka ptica div). Na stablu drveta žive
pčele, a u korijenju zmajevi i dabrovi. Tako je u slavenskoj kulturi izgrađena
trojna vertikalna struktura ljudskog svijeta- tri carstva: nebesko, zemaljsko i
podzemno i četveročlana horizontalna struktura- sjever, jug, zapad, istok.
|
